Ravnatelj riječkog KBC-a Davor Štimac kaže da ne zna što će biti sa zgradom Klinike za pedijatriju na Kantridi nakon njezinog preseljenja 2020. – to će odlučiti vlasnik, Grad Rijeka. Osim pedijatrije, najavljuje Štimac, u novu bolnicu na Sušaku seli se Klinika za ginekologiju i porodništvo, a na njezino mjesto na sadašnjem, riječkom lokalitetu uselit će Neurologija i Otorinolaringologija

RIJEKA – Klinički bolnički centra Rijeka dobio je 50 milijuna kuna iz europskih fondova koje će polovicom ove godine početi ulagati u mrežu svojih dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija. Novac će biti utrošen u prostore i opremu na 12 klinika na sva tri lokaliteta riječke bolnice, a trebao bi značajno poboljšati način skrbi o pacijentima koji ne trebaju klasično bolničko stacionarno liječenje. Istovremeno, početni radovi na bolnici za majku i dijete na Sušaku su u tijeku, te ove godine KBC Rijeka mora potrošiti pedesetak milijuna kuna koliko državni proračun predviđa za gradnju nove riječke bolnice na Sušaku.

U razgovoru za naš list, ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Davor Štimac, otvara mogućnost da se putem europskih fondova financiraju dodatna ulaganja u bolnicu, ali i namjeru da radovi na glavnoj fazi bolnice, koja će omogućiti preseljenje kompletnog KBC-a Rijeka na Sušak, počnu praktički paralelno s izgradnjom bolnice za majku i dijete.

I mali administrativni propust kod prijave projekta za financiranje putem europskih fondova može značiti propast cijelog projekta. Niste imali takvih problema?

– Pripremanje ovih projekata po europskim standardima bio je zaista ozbiljan posao. Imali smo timove koji su obuhvaćali ljude od liječnika i medicinskih sestara do administrativnih i tehničkih službi. To je posao u kojem dosad nismo imali iskustvo jer ga nismo radili i bio nam je velik izazov. U taj smo posao utrošli puno vremena i bilo nam je izuzetno stalo da i dobijemo taj projekt. Vidi se da je to imalo smisla jer količina novca koju smo dobili za opremanje bolnice, najveća je svota koja je u smislu takve investicije iz euopskih fondova došla u riječko zdravstvo. Veseli da smo trudom i znanjem došli do novca i nismo čekali da nam ih netko dodijeli već smo se u kompetitivnim uvjetima uspjeli izboriti da budemo prvi koji će dobiti ta sredstva. To je put kojim moramo ići i dalje. Postoje mogućnosti da se za niz projekata dobiju sredstva iz Europe i medicina je jedno od područja koje je tu posebno intersantno. U tom smislu, ovaj prvi uspjeh nam je poticaj i za druge slične projekte koji će kao posljedicu imati naš kvalitativni uspjeh. Tu je i promjena našeg razmišljanja: ljudi moraju razmišljati europski, u rokovima i biti svjesni činjenice da ovdje improvizacija ne pomaže.

Europski standardi
Što uopće predstavlja koncept jačanja dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija?

– Danas je trend u zdravstvu da ljudi ne leže u bolnici. Ideja je da u bolnici ostaju samo oni koji su najteži bolesnici i koji nužno moraju zbog nekog medicinski opravdanog stanja. Međutim, većina bolesnika terapiju prima tijekom dana i nema razloga da takva osoba ne prenoći kod kuće i ne provede poslijepodne kod kuće. To je trend svugdje u svijetu. Danas se veličina bolnice ne bi smjela procjenjivati po tome koliko ima kreveta, već koliki je broj postupaka i zahvata koji se u njoj obavi, koliko ljudi primi terapiju i kakva je kvaliteta svih tih postupaka koji se u bolnicama obavljaju. Dakle, trend se potpuno promijenio, a mi u tom smislu činimo napore da sve veći dio bolesnika uključujemo u oblik dnevnog liječenja.

Broj bolesnika koji se liječi u dnevnim bolnicama u KBC-a Rijeka već određeno vrijeme je u stalnom porastu?

– U 2015. godini imali smo porast broja pacijenata u dnevnim bolnicama preko 70 posto, što znači da smo ga gotovo udvostručili. Trend porasta pacijenata koji se liječe u dnevnim bolnicama nastavio se u 2016. godini. Prošle je godine taj broj pacijenata porastao za 12 tisuća, što znači da smo na mjesečnoj razini obradili tisuću pacijenata više u dnevnim bolnicama nego godinu ranije, kad je taj porast bio preko 70 posto. Broj pacijenata u stacionaru je više-manje isti i smanjili smo ga za jedan do dva posto.

U ovom trenutku daljnji porast pacijenata u dnevnim bolnicama definitivno ovisi o kapacitetima. U zadnje dvije godine prilagodili smo određene prostore tom tipu liječenja, no ovo što će se dešavati zahvaljujući dobivenim sredstvima, izraziti je kvalitativni pomak koji prostore u bolnici približava europskim standardima i zato ih Europa i financira. Da budu prostori u kojima će se pacijenti obrađivati na dnevnoj osnovi, a to se u prvom redu odnosi na internističke i kirurške struke. Moramo razmišljati i o dnevnim kirurgijama gdje dolazite na zahvat – malu ili manju operaciju – i do navečer možete otići kući. To ne znači da se idući dan nećete vratiti u bolnicu na pregled, ako je potrebno.

Dnevne bolnice
Kada pacijenti mogu očekivati liječenje u tako osmišljenim dnevnim bolnicama u Rijeci i što to konkretno za njih znači?

– Novac je već praktički stigao i samo trajanje projekta definirano je na 36 mjeseci. Na 12 lokacija na sva tri lokaliteta, u postojećim prostorima odvijat će se radovi koji počinju polovicom ove godine, a završit će u prosincu 2018. godine, nakon čega će uslijediti opremanje. Sve će biti gotovo početkom 2019. godine. U tijeku su postupci javne nabave za izvođača radova, a u rujnu kreće javna nabava za opremanje dnevnih bolnica. Dnevne bolnice predstavljaju brži obrtaj pacijenata koji su u bolnici samo u onim satima kada trebaju biti u bolnici. Dio pacijenata koji inače leži u bolnicama definitivno se može požaliti na puno mrtvog hoda. Pacijenti čekaju iduće jutro, a smatra se da je bolje da je čovjek u to vrijeme kući i živi aktivnije. Vjerujem da je ugodnije i spavati kod kuće, u vlastitom domu. Inače, od 50 milijuna kuna za dnevne kirurgije bit će utrošeno preko 13 milijuna kuna. Definitivno je kirurgija tu najskuplji dio jer zahtijeva i izradu dnevno-kirurških sala. U konačnici, u okvirima rekonstrukcije postojećih prostora bit će utrošen 21 milijun, a za opremu 27 milijuna kuna. Oprema će biti prenosiva, što znači da će se u fazama kako se nova bolnica bude gradila, ta oprema moći i prenijeti u nove bolničke prostore.

Dnevne bolnice jedan su i od načina uštede. Što ovaj koncept predstavlja za budžete bolnica?

– To nije pitanje budžeta bolnica, već čitavog zdravstvenog sustava. Za sustav to mora biti jeftinije, to je sasvim sigurno. Manje pacijenata koji leže u bolnici, znači i manje osoblja i to nam omogućava da personal koji je tijekom noći u bolnici bude usmjeren na pacijente kojima je to doista najpotrebnije. Ukratko, to znači bolju kvalitetu zdravstvene usluge. Projekt smo usmjerili na one klinike kojima je to najpotrebnije. Danas nema niti jedne struke kod koje dnevna bolnica nije sastavni dio liječenje.

Kapitalni projekti
Paralelno s izgradnjom dnevnih bolnica ide i izgradnja bolnice za majku i dijete na Sušaku. To je velik, i još uvijek pomalo neizvjestan projekt?

– Sad smo u situaciji u kojoj KBC Rijeka paralelno radi na dva ogromna projekta: izgradnji dnevnih bolnica i izgradnji bolnice za majku i dijetu u koju se planira utrošiti 750 milijuna kuna. Osigurana su sredstva u državnom proračunu do kraja 2019. godine u visini od 440 milijuna kuna.

Dobro, a ostatak?

– Ostatak bi se trebao odnositi na opremanje. Računamo da svi građevinski radovi na novoj bolnici trebaju biti gotovi do kaja 2019. godine i onda nam prema planu ostaje još osam mjeseci kada bi se trebali finalizirati unutrašnji radovi i opremiti bolnica. U ovom trenutku ne možemo reći koliko će to koštati, zato govorim u aproksimativnim cijenama i zato nisu odobrena sva sredstva. Pitanje je koja će se cijena postići prilikom javne nabave.

Zasad je u tijeku kopanje jame na Sušaku, kada se mogu očekivati prvi obrisi novog bolničkog objekta?

– Pokušat ćemo maksimalno moguće ubrzati iskop jame koja bi po planu trebala biti gotova do kraja lipnja. Paralelno s tim radi se preprojektiranje prostora jer je ideja da u novu zgradu stane puno više sadržaja, nego što je to u početku planirano. U novu zgradu namjeravamo smjestiti i niz laboratorija. Pokazalo se da kad je prije 15 godina planirana nova bolnica, smjer njezina razvoja išao je puno manje prema dnevnim bolnicama, nego što je to danas. Nama danas treba puno manje stacionarnih kapaciteta i važno nam je prostore iskorisiti što racionalnije. Zato ubacujemo sadržaje koji su bili prvotno planirani za kasniju fazu izgradnje. Preprojektiranje s izradama svih troškovnika trebalo bi isto trajati do lipnja i poklopiti se s dovršetkom iskopa jame kako bismo mogli raspisati natječaj za izvođača radova. Sami radovi na izgradnji novog objekta trebali bi početi na jesen. Ove godine za novu je bolnicu u proračunu rezervirano 50 milijuna kuna i cilj je da se taj novac i potroši. Preseljenje bi trebalo biti 2020. godine, što dovodi do zatvaranja lokaliteta Kantrida, kao i napuštanje zgrade Klinike za ginekologiju i porodništvo na riječkom lokalitetu u koju će useliti Neurologija i Otorinolaringologija.

Sveučilišna bolnica
Što će biti s lokalitetom na Kantridi nakon preseljenja Klinike za pedijatriju?

– To ne ovisi o nama. Mi računamo da ćemo taj lokalitet napustiti 2020. godine, a s obzirom da je taj prostor u vlasništvu Grada Rijeke, u Gradu će odlučiti koji će sadržaj tamo biti.

Ipak, još uvijek smo daleko od glavne faze izgradnje nove riječke sveučilišne bolnice koja bi trebala napokon omogućiti da Rijeka ima suvremenu sveučilišnu bolnicu na jednom mjestu?

– Mi smo i danas u jednom dijelu sveučilišna bolnica. Činjenica je da će glavna faza nove bolnice biti zaokružena preseljenjem svih kapaciteta na Sušak. Kada će ta faza krenuti? S obzirom na to da bi način financiranja te faze trebao biti javno-privatno partnerstvo, nije nužno da 2020. godine kada budu gotovi radovi na bolnici za majku i dijete ta faza bude započeta. Ona može započeti i ranije i mi u razgovorima s Ministarstvom zdravstva imamo poticaje s njihove strane da ta faza krene ranije. Ja bih jako volio da se treća faza preklopi s izgradnjom bolnice za majku i dijete i da neposredno, uz tu novu bolnicu, krene i izgradnja glavnog dijela nove riječke bolnice. To je način da još više skratimo rok izgradnje nove bolnice. S obzirom da način financiranja nije isti, mi ćemo pokrenuti i radimo na tome da napravimo tim za izgradnju te faze bolnice. Mislim da je i to velika promjena u projektu nove bolnice na Sušaku.

Članak preuzet s:
http://novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Ravnatelj-KBC-a-Stimac-o-ulaganjima-Pedijatrija-i-ginekologija-pod-istim-krovom-do-2020